Citat umjesto uvoda
No terms, no knowledge, no science, no innovation, no prosperity, no hope; in that order. It is as simple as that.
Terminologija i prevođenje
Svi su prevoditelji svjesni značaja terminologije. Međutim, ne bave se svi terminološkim radom, iako posla i problema s terminologijom redovito imaju preko glave. Izgleda da usto uglavnom nisu upućeni u metode kojima sami mogu doći do potrebnih termina i, što je najbitnije, učinkovito ih koristiti i tako ostvariti ujednačenost i kvalitetu te uštedjeti na vremenu, novcu i živcima.
Kolege najčešće spominju dva razloga za izbjegavanje sustavnoga rada na terminologiji. Prvi je složenost (u tehničkome smislu), a drugi nedostatak vremena.
Moja iskustva pokazuju da skoro cijeli proces terminološkoga rada nije nimalo kompliciran. Kažem skoro, jer sve radnje (od izvlačenja termina do konačnoga proizvoda) doista jesu prilično jednostavne, tehnički gledano. Najteži je pak posao utvrđivanja ekvivalenata, i to zbog više uzroka, od kojih nijedan nema veze s tehničkim aspektima rada. O tome ćemo nešto više u narednim člancima.
Terminologija i vrijeme
Najprije ćemo se osvrnuti na drugi razlog, koji me najviše kopka i nikako mi nije jasan. Što zapravo znači kad prevoditelj kaže da nema vremena za rad na terminologiji? Budući da tekst valja prevesti, a u tekstu jest terminologija, koja je u biti temeljni nositelj informacija te uvijek i bez iznimke zahtijeva poseban trud i vrijeme, o čemu se uistinu radi i koje to vrijeme tobože „nemamo”?
Rezultati nekih istraživanja otkrivaju da prevoditelji pri radu u prosjeku ulože i do 40 % vremena u istraživanje terminologije. Naravno, sve ovisi o kvaliteti, iskustvu i motivaciji prevoditelja, kao i o vrsti, kakvoći i namjeni dokumentacije. Svejedno, dobar i iskusan prevoditelj lako može relativno objektivno procijeniti koliko mu vremena treba za rješavanje terminoloških problema, a još lakše barem okvirno izračunati sate, dane, tjedne, mjesece i godine posvećene upravo istraživanju termina. Dodamo li tome i nerijetko „recikliranje” materijala za prijevod, činjenica je da smo bez sustavnoga održavanja terminologije zapravo izloženi dupliciranju posla, a time i dodatnim gubicima svih vrsta.
Navedenih 40 % prilično je velik udio u ionako ne baš jednostavnome radu prevoditelja. Pritom valja uzeti u obzir i faktor sve neljudskijih rokova u kombinaciji sa stalnim porastom potreba za prevođenjem. Logika nalaže da treba smanjiti navedeni postotak. Kako? Razmjerno jednostavno i lako.
Pokušat ću pojasniti cijeli proces u osnovnim crtama, uz napomenu da je optimalno rješenje za prevođenje pojedinačnih tekstova ili paketa dokumentacije angažiranje jednoga prevoditelja, uglavnom ujednačenosti i kvalitete radi. Budući da život ipak ne haje za optimalno, vrlo su česti prevoditeljski zadaci koje treba obaviti timski.
Prevođenje i terminologija
Dakle, klijent/naručitelj nam pošalje dokumentaciju za prijevod i najčešće nas odmah (svjesno ili nesvjesno) potiče na pristanak time što veli da ima „samo” 50-ak stranica pa nam određuje rok od sedam dana. Brzim pregledom odmah doznajemo da se ipak radi o 67 stranica, a u naravi pak punih 95 kartica teksta.
Okvirni gornji prag „domaće” dnevne norme iznosi šest kartica. Sve iznad toga itekako je izvedivo, ali ipak samo na kraće staze i uz velike rizike po kvalitetu rada, prijevoda, života i zdravlja. Razvidno je da predmetni posao ne može obaviti jedan prevoditelj, jer 95 (kartica teksta) : 6 (kartica dnevne norme) = 15,83 dana. Jedino je rješenje suradnja. Za utjehu, još smo i dobro prošli, jer očito je da ćemo posao dijeliti samo s jednim čovjekom. Međutim, svaka podjela materijala za prijevod nosi sa sobom rizike, i to prvenstveno neujednačenosti terminologije. Mogućnost takvih (vrlo vjerojatnih) manjkavosti treba ukloniti u začetku.
Prisjetimo se da prevoditelj u načelu uloži i do 40 % vremena na istraživanje terminologije tijekom prevođenja. U našemu slučaju, čak i kad bi imao na raspolaganju onih 15,83 dana, to bi iznosilo punih 6,33 dana. Nemojmo zaboraviti da je rok sedam dana, kao ni to da, osim istraživanja, terminologiju i sav ostali tekst treba i otipkati, oblikovati, dobro provjeriti i riješiti sve ostale popratne tehničke zadatke.
Budući da je naš prevoditelj pametan i svjestan da je ujednačenost ključ kvalitete, zna da najprije mora izraditi terminološku bazu, a za suradnika odabrati kvalitetnoga i iskusnoga kolegu koji poznaje metode korištenja terminologije.
Terminologija i prevođenje u praksi
Nekoć davno, puno prije osobnih računala u svakome domu, na svojoj sam se koži uvjerio da je terminologija najzahtjevniji, najznačajniji i najproblematičniji faktor u prevođenju. Sve brojniji rječnici nudili su mi sve manje i manje pomoći. U nuždi sam s vremenom i, moram obavezno naglasiti, nakon bezbroj pogrešaka i jalovih pokušaja, razvio vještine izrade vlastitih terminoloških baza. Na koncu sam ispolirao proces koji u osnovi čine sljedeće radnje:
- segmentiranje tekstova,
- izvlačenje terminologije,
- biranje i uređivanje kandidata,
- istraživanje i upisivanje ekvivalenata i dodatnih informacija,
- provjera kvalitete parova,
- pretvaranje gotove terminološke baze u format prikladan za korištenje s alatima za računalno potpomognuto prevođenje,
- uživanje u korištenju ujednačene i sređene terminologije prilikom rada i
- na koncu, proizvodnja urednoga i kvalitetnoga prijevoda.
Trud oko izrade terminoloških baza višestruko je isplativ. Ciljano i sustavno prethodno rješavanje terminologije uvijek zahtijeva manje od navedenih 40 % vremena u odnosu na rok, što predstavlja automatsku blagodat. Kako god okrenemo, sve do 40 % apsolutno je prihvatljivo. Ne smijemo smetnuti s uma ni već spomenutu činjenicu „oporabe” radnih sadržaja: ono što napravimo danas bit će nam korisno i sutra.
Vratimo se na naš predmetni slučaj. Pretpostavimo da smo u cjelovito sređivanje terminologije iz naših 95 kartica, odnosno u izradu terminološke baze, uložili otprilike 25 % vremena koje imamo na raspolaganju za prijevod. To znači da svu potrebnu terminologiju imamo po isteku jedne četvrtine roka, tj. nakon 1,75 dana. Ostaje nam 5,25 dana za prevođenje 47,5 kartica po čovjeku, što po glavi iznosi 9,04 kartica dnevno. Nije baš bajno, naizgled. Međutim, imamo izrađenu ciljanu terminološku bazu i (skoro) u startu smanjen daljnji utrošak vremena za onih famoznih 40 %.
Terminologija i vrijeme u brojkama
95 kartica : 6 kartica dnevno = 15,83 dana. Neizvedivo za jednu osobu, jer rok je sedam dana.
Sve i da imamo „humanih” 15,83 dana, podijelimo li ih na dvije osobe, dobivamo 7,91 dana po čovjeku. Itekako izvedivo, ALI:
- svejedno smo i dalje iznad roka od sedam dana, a uvijek valja uzeti u obzir i nepredviđene okolnosti, jer barba Murphy nikad ne odmara i ne zna za milost i
- budući da posao ne obavlja jedan čovjek, nikako ne možemo očekivati automatsku usklađenost termina i prvoklasan prijevod, zbog čega je prethodna izrada terminološke baze očigledno čista i logična obveza.
Izrada terminološke baze: 25 % od 7 dana = 1,75 dana. Ostaje 5,25 dana za prijevod ili 9,04 kartica po čovjeku dnevno.
Umanjimo li 9,04 kartica za 40 % (zbog izrađene terminološke baze), dnevna norma iznosi 5,42 kartica po glavi.
Ako pak 7 dana umanjimo za 40 %, zapravo trebamo 4,2 dana za prijevod po čovjeku i imamo uvijek zlata vrijedan „višak” od 1,05 dana (5,25 stvarnih dana na raspolaganju umanjenih za 4,2 predviđena radna dana), odnosno više nego dovoljno vremena za kontrolu ujednačenosti i kvalitete konačnoga prijevoda.
In-house benefiti ekstrakcije i menadžmenta
Cijela je priča već sasvim drugačija, jer rok postaje kudikamo humaniji, a što je najvažnije, možemo se baviti čistim i nepatvorenim prevođenjem, bez učestalih prekida radi istraživanja terminologije (čitaj – bez nepotrebnih frustracija). Tok misli u tom je slučaju sasvim drugačiji. Čovjek je i puno sigurniji kad zna da ima dobro postavljen najvažniji temelj i glavni preduvjet za kvalitetu – terminologiju.
Za kraj
Sustav prethodne izrade terminoloških baza koristim već desetljećima jer je nužan, logičan i, što je vrlo bitno – besprijekorno funkcionira. Naravno, nisam jedini na svijetu koji to radi. Svi bi prevoditelji trebali imati naviku posvećivanja dužne pažnje terminološkome radu. Valja spoznati da je isplativiji i mudriji manji redoviti prethodni trud (kao što je redovito pranje i pregled zubi i izvlačenje terminologije) od velike naknadne muke (zubobolja, zubara, plombi, mostova i pogrešaka u prijevodima).
Da stvar bude još jasnija, Jan Roukens i njegova prikladna kȏda:
No terms, no knowledge, no science, no innovation, no prosperity, no hope; in that order. It is as simple as that.
____________________________________________
